Iako su fosilna goriva pokretala i oblikovala modernu eru, ona su također bila glavni faktor koji doprinosi trenutnoj klimatskoj krizi.Međutim, energija će također biti ključni faktor u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena: globalna čista energetska revolucija čije ekonomske implikacije donose novu nadu za našu budućnost.
Fosilna goriva su formirala kamen temeljac globalnog energetskog sistema, donoseći ekonomski rast bez presedana i podstičući modernost.Globalna upotreba energije porasla je pedeset puta u posljednja dva stoljeća, pokrećući industrijalizaciju ljudskog društva, ali i uzrokujući neviđenu ekološku štetu.CO2nivoi u našoj atmosferi dostigli su iste nivoe kao oni registrovani prije 3-5 miliona godina, kada su prosječne temperature bile 2-3°C toplije, a nivo mora bio 10-20 metara viši.Naučna zajednica je postigla konsenzus o antropogenoj prirodi klimatskih promjena, a IPCC je izjavio da je "ljudski utjecaj na klimatski sistem jasan, a nedavne antropogene emisije stakleničkih plinova najveće su u istoriji."
Kao odgovor na klimatsku krizu, globalni sporazumi su se fokusirali na smanjenje CO2emisije kako bi se obuzdalo povećanje temperature i smanjile antropogene klimatske promjene.Centralni stub ovih napora se vrti oko revolucionisanja energetskog sektora i kretanja ka ekonomiji sa niskim emisijama ugljenika.To će zahtijevati neposredan pomak ka obnovljivoj energiji, s obzirom da energetski sektor čini dvije trećine globalnih emisija.U prošlosti, glavna prepreka u ovoj tranziciji bila je ekonomija koja stoji iza udaljavanja od fosilnih goriva: kako ćemo platiti ovu tranziciju i nadoknaditi bezbroj izgubljenih poslova?Sada se slika menja.Sve je više dokaza da brojke iza revolucije čiste energije imaju smisla.
Reagiranje na porast nivoa CO2
PremaSvjetske meteorološke organizacije(WMO) studija iz 2018. godine, nivoi atmosferskih gasova staklene bašte, odnosno ugljen-dioksida (CO2), metana (CH4) i azot-oksida (N2O), svi su dostigli nove maksimume u 2017.
Energetski sektor čini oko35% emisije CO2.Ovo uključuje sagorevanje uglja, prirodnog gasa i nafte za električnu i toplotnu energiju (25%), kao i druge emisije koje nisu direktno povezane sa proizvodnjom električne energije ili toplote, kao što su ekstrakcija goriva, rafinacija, prerada i transport (još 10 %).
Ne samo da energetski sektor doprinosi lavovskom udjelu emisija, postoji i kontinuirani rast potražnje za energijom.Potaknuta snažnom globalnom ekonomijom, kao i većim potrebama za grijanjem i hlađenjem, globalna potrošnja energije porasla je za 2,3% u 2018., gotovo udvostručivši prosječnu stopu rasta od 2010. godine.
DE karbonizacija je jednaka uklanjanju ili smanjenju ugljičnog dioksida iz izvora energije i stoga implementaciji velike čiste energetske revolucije, odmicanju od fosilnih goriva i prihvaćanju obnovljive energije.Vitalni sastojak ako želimo suprotstaviti najgore posljedice klimatskih promjena.
Ne "samo" o tome da uradite pravu stvar
Prednosti revolucije čiste energije nisu ograničene na „samo“ sprečavanje klimatske krize.“Postoje dodatne prednosti koje bi išle dalje od smanjenja globalnog zagrijavanja.Na primjer, smanjeno zagađenje zraka imat će pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje” komentirao je Ramiro Parrado iz CMCC-ove Ekonomske analize uticaja i politike na klimu kada je intervjuiran za ovaj članak.Pored zdravstvenih dobitaka, zemlje također biraju izvor energije iz obnovljivih izvora kako bi postale manje zavisne od uvoza energije, posebno zemlje koje ne proizvode naftu.Na ovaj način se izbjegavaju geopolitičke tenzije dok zemlje stvaraju vlastitu moć.
Međutim, iako prednosti energetske tranzicije za bolje zdravlje, geopolitička stabilnost i ekološka dobit nisu novost;oni nikada nisu bili dovoljni da dovedu do tranzicije čiste energije.Kao što je često slučaj, ono što zaista pokreće svijet je novac... a sada se novac konačno kreće u pravom smjeru.
Sve veći broj literature ukazuje na činjenicu da bi revolucija čiste energije išla ruku pod ruku s rastom BDP-a i povećanjem zaposlenosti.UticajniIRENA izvještaj za 2019ukazuje da bi za svaki dolar potrošen na energetsku tranziciju mogao postojati potencijalna isplata između 3 i 7 dolara, odnosno 65 biliona i 160 biliona dolara kumulativno u periodu do 2050. Dovoljno da dobijemo glavne industrijske igrače i kreatore politike ozbiljno zainteresovan.
Nekada smatrani nepouzdanim i preskupim, obnovljivi izvori energije postaju zaštitni znak planova dekarbonizacije.Glavni faktor je bio pad troškova, koji je pokretač poslovnog razloga za obnovljivu energiju.Obnovljive tehnologije kao što su hidroenergija i geotermalna energija bile su konkurentne godinama, a sada su solarna energija i vjetarsticanje konkurentske prednosti kao rezultat tehnološkog napretka i povećanih ulaganja, koji se takmiči sa konvencionalnim tehnologijama proizvodnje u smislu troškova na mnogim vodećim svjetskim tržištima,čak i bez subvencija.
Još jedan snažan pokazatelj finansijskih koristi tranzicije na čistu energiju je odluka velikih finansijskih igrača da se odreknu energije iz fosilnih goriva i investiraju u obnovljive izvore energije.Norveški državni fond i HSBC provode mjere za oslobađanje od uglja, a prvi nedavnodamping investicija u osam naftnih kompanija i preko 150 proizvođača nafte.Govoreći o potezu norveškog fonda, Tom Sanzilo, direktor finansija Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu, rekao je: „Ovo su veoma važne izjave velikog fonda.Oni to rade jer zalihe fosilnih goriva ne proizvode vrijednost koju su imale u prošlosti.To je također upozorenje integriranim naftnim kompanijama da investitori gledaju na njih kako bi pomaknuli ekonomiju naprijed ka obnovljivoj energiji.”
Investicione grupe, kao nprDivestInvestiCA100+, također vrše pritisak na kompanije da smanje svoje ugljične otiske.Samo na COP24, grupa od 415 investitora, koji predstavljaju preko 32 triliona dolara, izrazila je svoju posvećenost Pariskom sporazumu: značajan doprinos.Pozivi na akciju uključuju zahtjeve da vlade stave cijenu na ugljik, ukinu subvencije za fosilna goriva i postupno ukinu energiju iz termalnog uglja.
Ali, šta je sa svim onim poslovima koji bi bili izgubljeni ako se udaljimo od industrije fosilnih goriva?Parrado objašnjava da: „Kao i u svakoj tranziciji, postojaće sektori koji će biti pogođeni i udaljavanje od fosilnih goriva će implicirati gubitak radnih mjesta u tom sektoru.”Međutim, prognoze predviđaju da će broj novih radnih mjesta zapravo biti veći od gubitka radnih mjesta.Mogućnosti zapošljavanja su ključna stvar u planiranju ekonomskog rasta s niskim emisijama ugljika i mnoge vlade sada daju prioritet razvoju obnovljive energije, prvo kako bi smanjile emisije i ispunile međunarodne klimatske ciljeve, ali i u potrazi za širim socio-ekonomskim prednostima kao što su povećanje zaposlenosti i blagostanja .
Budućnost čiste energije
Trenutna energetska paradigma nas tjera da povezujemo korištenje energije sa uništenjem naše planete.To je zato što smo sagorjeli fosilna goriva u zamjenu za pristup jeftinim i bogatim energetskim uslugama.Međutim, ako želimo da se uhvatimo u koštac s klimatskom krizom, energija će i dalje biti ključna komponenta kako u implementaciji strategija prilagođavanja i ublažavanja potrebnih za suočavanje sa trenutnom klimatskom krizom tako iu kontinuiranom prosperitetu našeg društva.Energija je i razlog za naše probleme i instrument kojim ih rješavamo.
Ekonomija koja stoji iza tranzicije je zdrava i, zajedno sa drugim dinamičkim silama za promjene, postoji nova nada u budućnost čiste energije.
Vrijeme objave: Jun-03-2021